Filmovi (kino, televizija, DVD) koje preporučam pogledati od 26. siječnja do 1. veljače 2012. godine
KINO (Cinestar, Movieplex)
Muppeti
Martovske ide
ART KINO GRIČ
Saboter
KINO EUROPA
DOKUKINO
Slava kurvi

Nakon prepune kino dvorane na hrvatskoj premijeri u sklopu Human Rights Film Festivala, od 26. siječnja i na redovan program kina Europa stiže posljednji dio Glawoggerove trilogije o globalizaciji (Megacities, 1998. i Workingman’s Death, 2005.).
‘Slava kurvi’, filmski je triptih o najstarijem zanatu na svijetu koji se fokusira na tri države, tri jezika i tri religije. Bez senzacionalizma, lažne patetike i osuđivanja, te uz nevjerojatno blizak pristup protagonistima (kako prostitutkama tako i klijentima), renomirani dokumentarist Michael Glawogger je snimio film o ženama, prostitutkama i seksualnim radnicama u Tajlandu, Bangladešu i Meksiku.
U svijetu u kojem je najintimniji ljudski čin roba, ove žene su psihički i fizički iskusile sve što se može dogoditi između muškarca i žene. Za ta su iskustva oduvijek dobivale novac, no nikada im nije donio osobito materijalno bogatstvo. ‘Slava kurvi’ kompleksna je priča koja ne osuđuje i ne proziva nego istražuje uvjete rada i sve što je potrebno da bi se u njima preživjelo.
Soundtrack koji potpisuju PJ Harvey, CocoRosie, Tricky, Bunny Lake, Maike Rosa Vogel, Samina Chowdhury, El grupo musical del Sembrador i El Quinteto de la Zona odlično funkcionira kao neizgovoreni Glawoggerov komentar.
Upravo s filmom ‘Smrt radnika’, drugim iz njegovog ‘globalnog dokumentarnog omnibusa’ ovaj je autor stekao svjetsku slavu.
Čini se kako je s ovim ‘istodobno fascinantantnim i problematičnim, lucidnim i egzotičnim’, kako piše The Film Stage, na dobrom putu da taj uspjeh ponovi.
KINO TUŠKANAC

2012-01-27 u 21h, kino Tuškanac (Tuškanac 1, Zagreb)
Iz kinoteènog arhiva: Jedan dan života
(Un día de vida)
Režija: Fernández, Emilio, igrani, 35 mm, c/b, Meksiko, 1950., 95 min
Uloge: Columba Domínguez, Roberto Cañedo, Fernando Fernández
* * * * * * * * * * * * * * * * * * * *
2012-01-27 u 19h, kino Tuškanac (Tuškanac 1, Zagreb)
Iz kinoteènog arhiva: Frankenstein
Režija: Whale, James, igrani, 35 mm, c/b, SAD, 1931., 70 min
Uloge: Colin Clive, Mae Clarke, Boris Karloff
* * * * * * * * * * * * * * * * * * * *
2012-01-28 u 19h, kino Tuškanac (Tuškanac 1, Zagreb)
Iz kinotečnog arhiva: Grk Zorba
(Alexis Zorbas)
Režija: Kakogiannis, Mihalis, igrani, 35 mm, c/b, SAD / Velika Britanija / Grčka, 1964., 142 min
Uloge: Anthony Quinn, Alan Bates, Irene Papas
* * * * * * * * * * * * * * * * * * * *
2012-01-30 u 19h, kino Tuškanac (Tuškanac 1, Zagreb)
Ciklus filmova Zorana Tadića: Čovjek koji je volio sprovode
Režija: Tadić, Zoran, igrani, boja, 35 mm, 1989., 100 min
Uloge: Ivica Vidović (Filip), Gordana Gadžić (Elza), Rade Šerbedžija (Hinko), Vlatko Dulić (istražitelj), Božidarka Frait (Zdenka)
* * * * * * * * * * * * * * * * * * * *
2012-01-30 u 21h, kino Tuškanac (Tuškanac 1, Zagreb)
Ciklus filmova s glazbom Alfija Kabilja: Kužiš stari moj
Režija: Kljaković, Vanja, igrani, 35 mm, boja, 1973., 94 minute
Uloge: Ivica Vidović (Glista), Eva Ras (Marina), Relja Bašiæ (Grof), Stevan Nikolić (Kurbla), Milutin Butković (Tatek)
* * * * * * * * * * * * * * * * * * * *
2012-01-31 u 19h, kino Tuškanac (Tuškanac 1, Zagreb)
Ciklus filmova s glazbom Alfija Kabilja: Kužiš stari moj
Režija: Kljaković, Vanja, igrani, 35 mm, boja, 1973., 94 minute
Uloge: Ivica Vidović (Glista), Eva Ras (Marina), Relja Bašić (Grof), Stevan Nikolić (Kurbla), Milutin Butković (Tatek)
* * * * * * * * * * * * * * * * * * * *
2012-01-31 u 21h, kino Tuškanac (Tuškanac 1, Zagreb)
Ciklus filmova Zorana Tadiæa: Čovjek koji je volio sprovode
Režija: Tadiæ, Zoran, igrani, boja, 35 mm, 1989., 100 min
Uloge: Ivica Vidoviæ (Filip), Gordana Gadžiæ (Elza), Rade Šerbedžija (Hinko), Vlatko Duliæ (istražitelj), Božidarka Frait (Zdenka)
* * * * * * * * * * * * * * * * * * * *
2012-02-01 u 19h, kino Tuškanac (Tuškanac 1, Zagreb)
In memoriam…Ivica Vidoviæ: Pušča Bistra
Režija: Šovagović, Filip, igrani, boja, 35 mm, 2005., 74 min
Uloge: Enes Vejzović (Pero), Mladen Vulić (Folnegović), Ranko Zidarić (Surla), Dragan Despot (tajkun), Ivica Vidović (Joža)
* * * * * * * * * * * * * * * * * * * *
2012-02-01 u 21h, kino Tuškanac (Tuškanac 1, Zagreb)
Program hrvatskih igranih filmova: Zagreb na filmu: Oficir s ružom
Režija: Šorak, Dejan, igrani, 35 mm, boja, 1987., 110 min
Uloge: Žarko Laušević (Petar Horvat), Ksenija Pajić (Matilda Ivanić), Dragana Mrkić (Ljiljana Matić), Vida Jerman (Ljerka)
TELEVIZIJA
četvrtak
HRT1 – Francuska veza – ocjena filma: 5 – posebice se preporuča!
Novatv- Batman – ocjena filma: 5 – posebice se preporuča!
petak
HRT1 – San o ruži - ocjena filma: 4
HRT 2 – Sjećanja jedene gejše – ocjena filma: 5
RTL – Nema zemlje za starce- ocjena filma: 5 – posebice se preporuča!
HRT2 – Seraphim Falls – ocjena filma: 4
HRT2 – Krhotine - ocjena filma: 4
petak/subota
HRT1 – Tri boje: Crveno - ocjena filma: 5 – posebice se preporuča!
subota
HRT 2 – Bolesno - ocjena filma: 5 – posebice se preporuča!
RTL – Brodolom života - ocjena filma: 4
HRT 2 - Bili smo vojnici – ocjena filma: 4
HRT 1 – Vjerni Danny – ocjena filma: 4
HRT 2 - Hugo i Josefin – ocjena filma: 4
subota/nedjelja
NOVA tv – Tri kralja – ocjena filma: 4
HRT 1 – Najluđi radio show – ocjena filma: 4
nedjelja
HRT2 – Major Dundee – ocjena filma: 4
HRT1 – Sve što nebo dopušta - ocjena filma: 5 – posebice se preporuča!
NOVAtv – H. Potter i zatočenik Azkabana – ocjena filma: 4
HRT2 – Posebni dodaci, emisija o filmu
HRT2 – Kill Bill 1 – ocjena filma: 5 – posebice se preporuča!
utorak/srijeda
HRT 1 – Tajna – ocjena filma: 3/4
srijeda
Novatv – U posljednjoj fazi – ocjena filma: 4
DVD
Ponoć u Parizu - ocjena filma: 5 – posebice se preporuča!
Od većeg prema manjem
Kad je riječ o filmu, svjedoci smo stanovitog paradoksa, od početaka kinematografije do današnjih dana. Neprestano se želilo filmove prikazivati na što većim ekranima, kako bi slika bila dimenzijama „veća od života“ i kako bi se razlikovala od tada malene slike na televizijskom prijamniku. Pojavile su se tehnike snimanja i projekcije „širokih ekrana“ ili panoramske, kako su ih neki nazivali. Pojednostavljeno bi mogli reći da se težilo tome da ljudska glava (krupni plan ) na ekranu bude puno puta veća nego u zbilji. Na taj je način, otklonjena opasnost konkurencije televizije koja je donosila „malu sliku“. Mnogi su doživljaj kina povezivali upravo s velikim ekranima.

I onda je, odjednom, u suvremeno doba počeo preokret koji traje još i danas. Filmovi se gledaju na televiziji, jer su nosači slike i zvuka video kasete, kasnije Dvd-i.
Ekspanzijom računala, posebice prijenosnih, filmovi su se počeli gledati na monitoru, koji nisu izuzetno veliki. Pojavljuju se tableti, mobilni telefoni (smartphone) koji omogućuju i gledanje filmova, ali zaista na malom kranu. S velikog ekrana prelazi se na male. Dakle, put je sada u obrnutom smjeru. Nekad bi rekli, kao što smo to govorili za gledanje filmova na televizijskom prijamniku, kako je to samo informacija o filmu, a danas se tako češće gledaju filmovi nego u kinu.
Ono što moramo priznati je činjenica da je slika izuzetne kakvoće, posebice HD, a i zvuk je dobar, kad se rabe slušalice, posebice. Važno je da se sve promatra s prave udaljenosti, obzirom na dijagonalu slike. Tako je moguće, zahvaljujući modernoj tehnologiji, postići kino ugođaj na ovim malim uređajima.
Ponovo moram ponoviti poznatu činjenicu, kako film kao medij i te kako ovisi o tehnici i kako nas uvijek ponovo začuđuje i oduševljava. Tako će biti i u budućnosti.
O PRIKAZIVANJU FILMOVA NA HRVATSKOJ TELEVIZIJI – OTVORENO PISMO
Uredništvo Hrvatskog filmskog ljetopisa uputilo je pismo ministrici kulture čiji sadržaj u potpunosti podržavam. Pismo objavljujem u cjelosti:
OTVORENO PISMO
Poštovana gospođo ministrice kulture,
poštovani gospodine zamjeniče ministrice kulture,
Pozivamo Vas, u skladu s temeljnim odrednicama razumne kulturne politike: zaštitite filmsku kulturu na HTV-u!
Podsjećamo Vas da je filmska umjetnost nezaobilazna u kulturnom životu, te da je film jedan od temeljnih sadržaja svih javnih televizija, uvelike zato što je idealan za prikazivanje na televiziji. S obzirom na promjene u zakonskom reguliranju HRT-a, voljeli bismo da se prekine „filmocid“, oblik kulturocida u kojem središnja TV kuća uništava jedno od najvažnijih područja svoga djelovanja. Filmovi se na javnoj televiziji prekidaju reklamama kao da nema razlike između filma i nogometne utakmice, mnogi termini za prikazivanje filmova odgovaraju samo onima koji noću ne moraju ili ne mogu spavati, a postojanje emisija o filmu, čini se, nikome u vodstvu javne televizije nije bitno.
Takvo nekulturno ponašanje smatramo i znakom posrnule poslovne logike – filmovi (i stari filmovi i domaći filmovi) imaju široku publiku, pa bi barem to trebalo biti razlogom da ih se prikazuje cjelovite, bez prekidanja, i to u elitnim terminima. Televizija je nekoć znala što je dobar i kulturno vrijedan film. Zašto to ne bi znala i danas?
Iz iznesenih razloga predlažemo da u zakon o Hrvatskoj televiziji unesete ove zahtjeve:
- 1.) poštivanje integriteta (cjelovitosti) audiovizualnog djela, kako se ne bi prekidali reklamama.
- 2.) organizacijsko praćenje umjetnosti pogodnih za TV prezentaciju, jer javnoj televiziji treba Filmska redakcija, treba je opet osnovati kako bi mogla štititi film na javnoj televiziji.
S poštovanjem
Uredništvo Hrvatskog filmskog ljetopisa,
dr. Nikica Gilić, glavni urednik





























































