Naši Tekstovi - Film u Razredu i Škola Filma (?page_id=13, ?page_id=12458)

Film u nastavi medijske kulture: Dječje razumijevanje filma i metodički modeli nastave

Autor: Prof. Krešimir Mikić (u suradnji s Anom Markotić) | Temeljna literatura za kolegij Medijska kultura na Učiteljskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu

1. Dječje razumijevanje filma prema dobnim skupinama

Uspješna nastava medijske kulture u osnovnoj školi polazi od razvojno-psihološke spoznaje da dijete ne gleda i ne razumije film na isti način kao odrasli gledatelj. Razumijevanje filmskog jezika (montažnih elipsi, vremenskih povrataka u prošlost - flashbacka, simboličkih metafora i ironije) razvija se postupno s kognitivnim sazrijevanjem učenika:

  • Predškolska dob i 1. - 2. razred osnovne škole (6 - 8 godina): Dijete prima film fragmentarno i naivno-realistički; poistovjećuje filmsku sliku sa zbiljom, pamti pojedinačne slikovite ili komične prizore, ali teže povezuje uzročno-posljedični slijed duže fabule. Najprikladniji su kratki crtani i lutkarski filmovi jasne moralne poruke i vedrog ugođaja.
  • 3. i 4. razred osnovne škole (9 - 10 godina): Učenici počinju cjelovito pratiti linearnu filmsku priču, jasno razlikuju glavne i sporedne likove te prepoznaju osnovne filmske vrste (animirani, igrani i dokumentarni film za djecu) i osnovne filmske planove.
  • 5. i 6. razred osnovne škole (11 - 12 godina): Razvija se sposobnost uočavanja filmskih izražajnih sredstava (kadar, plan, rakurs, pokret kamere, filmska glazba i zvuk) te uloga članova filmske ekipe (scenarist, redatelj, snimatelj, glumac, montažer, skladatelj).
  • 7. i 8. razred osnovne škole (13 - 14 godina): Učenici su sposobni za apstraktno mišljenje, razumijevanje složene montaže, metafore, simbolike i autorskog stila te za kritičku usporedbu književnog predloška i njegove filmske ekranizacije.

2. Struktura knjige "Film u nastavi medijske kulture" (Educa, Zagreb, 2001.)

Sveučilišni priručnik Film u nastavi medijske kulture prof. Krešimira Mikića (nakladnik Educa, Zagreb, 2001.) sustavno obrađuje 18 temeljnih poglavlja namijenjenih studentima učiteljskih studija, učiteljima razredne nastave i profesorima hrvatskoga jezika:

  1. Kako nastaje filmska slika (optički i psihološki temelji percepcije pokreta).
  2. Što je film (film kao sinkretička umjetnost, medij i industrija).
  3. Filmski rodovi i vrste (igrani, dokumentarni, animirani, eksperimentalni i namjenski film).
  4. Filmska izražajna sredstva (okvir, kadar, plan, rakurs, pokreti kamere, osvjetljenje, boja, zvuk).
  5. Montaža (tehnička i stvaralačka dimenzija montaže, montažni prijelazi, ritam).
  6. Filmska priča i dramaturgija (sinopsis, scenarij, knjiga snimanja, fabula i siže).
  7. Filmska ekipa ili film u nastajanju (od ideje i predprodukcije do snimanja i postprodukcije).
  8. Kratka povijest svjetskog i hrvatskog filma (uključujući Zagrebačku školu crtanog filma).
  9. Dječje razumijevanje filma (psihološke zakonitosti recepcije).
  10. Film u razredu - metodički modeli nastavnog sata (priprema, projekcija, interpretativna rasprava).
  11. Mladi i masovni mediji (televizija, video, računalo i internet u životu učenika).
  12. Mali filmski pojmovnik i Filmski abecedarij (leksikon temeljnih pojmova i redatelja).

3. Udžbenički niz "Medijska kultura 5, 6, 7 i 8" (Školska knjiga)

Za izravan rad u nastavi od petog do osmog razreda osnovne škole prof. Krešimir Mikić izradio je specijalizirane priručnike i radne materijale Medijska kultura 5, 6, 7 i 8 u izdanju Školske knjige (uz stručnu recenziju Mire Kermek-Sredanović). Svaki svezak vodi učenike od doživljajno-spoznajne motivacije i gledanja odabranih filmskih ulomaka do samostalne analize kadra, stripa, kazališne predstave, radijske i televizijske emisije te tiska.

4. Metodička organizacija nastavnog sata filma u razredu

"Nastavni sat filma u razredu nikada ne smije biti puko 'gledanje filma za nagradu na kraju polugodišta'. Pravi metodički sat sastoji se od: (1) kratke emocionalno-intelektualne pripreme i upute za usmjereno gledanje, (2) neprekinute projekcije u zamračenom prostoru s kvalitetnim tonom, (3) stanke za sređivanje dojmova i slobodno izražavanje učeničkih doživljaja, te (4) analitičko-interpretativnog razgovora o temi, likovima i filmskim izražajnim sredstvima."

Odabrane kratkometražne klasike hrvatske kinematografije idealne za obradu u jednom školskom satu (trajanja od 9 do 15 minuta) pronađite u našoj rubrici Pogledajte - Galerija hrvatskog filmskog stvaralaštva, a teorijske osnove u rubrikama Izražavanje kamerom i Mediji, odgoj i obrazovanje.