1. Pretpovijest kinematografije: Od Leonarda da Vincija (1521.) do Edisona
Povijest filma počinje stoljećima prije prve projekcije braće Lumière. Još 1521. godine Leonardo da Vinci opisuje optički princip camere obscure, a Giambattista della Porta 1558. godine u nju ugrađuje leću. Kroz 17., 18. i 19. stoljeće slijede laterna magica, thaumatrop, fenakistiskop Josepha Plateaua, stroboskop Simona Stampfera, zoetrop i Reynaudov praksinoskop, dok kronofotografski pokusi Eadwearda Muybridgea i Étiennea-Julesa Mareya te Edisonov i Dicksonov kinetoskop na 35mm celuloidnoj vrpci otvaraju vrata modernoj kinematografiji.
2. Klasična nijema epoha: Lumière, Méliès, Brighton, Griffith, Ekspresionizam i Sovjetska škola
Nakon prve javne projekcije braće Augustea i Louisa Lumièrea 28. prosinca 1895. u Parizu i fantastičnih trik-filmova Georgesa Mélièsa (Put na Mjesec, 1902.), filmski se izraz razvija zahvaljujući Brightonskoj školi (G. A. Smith, J. Williamson) i narativnoj sintezi D. W. Griffitha (Rađanje jedne nacije, Netrpeljivost). Dvadesete godine obilježavaju njemački ekspresionizam (Robert Wiene, F. W. Murnau, Fritz Lang), sovjetska montažna škola (Lav Kulješov, Sergej Ejzenštejn, Vsevolod Pudovkin, Dziga Vertov) te zlatno doba američke burleske (Charlie Chaplin, Buster Keaton, Harold Lloyd).
3. Pojava zvučnog filma (1927.): Pjevač jazza, optički zapis i problem podnaslovljavanja
Prijelomna točka u povijesti svjetske kinematografije dogodila se 6. listopada 1927. godine premijerom filma Pjevač jazza (The Jazz Singer, režija: Alan Crosland) redatelja Alana Croslanda u produkciji studija Warner Bros. U svega dvije godine, do 1929., čak 20.500 američkih kinodvorana prešlo je na zvučnu projekciju, dok je optički zapis zvuka na rubu filmske vrpce (sound-on-film) ubrzo potisnuo početne sustave sa sinkroniziranim gramofonskim pločama.
O estetici i granicama zvučnog filma temeljito je pisao Rudolf Arnheim u knjizi Film kao umjetnost (1932.), dok je studijski sustav klasičnog Hollywooda (Big Five: MGM, Paramount, Warner Bros., 20th Century Fox, RKO; Little Three: Universal, Columbia, United Artists) ubrzo ovladao novom tehnologijom i stvorio kanonska djela zvučne ere. Cjelovitu verziju teksta možete čitati i na glavnoj adresi Povijest filma (/povijest-filma/), a nastavak o razvoju kolora na Povijest kinematografije u boji.